Najčešće postavljana pitanja

  1. Kada operater postaje obveznik Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14, 31/17, 45/17)?
    Uredba se primjenjuje na područja postrojenja u kojima je prisutnost opasnih tvari utvrđena u količinama jednakim ili većim od graničnih količina utvrđenih u popisima u Prilogu I.A, Dijelu 1. i 2., u stupcima 2. i 3. (čl. 4., stavak 1.).
  2. Kada se ne primjenjuju odredbe Uredbe?
    Odredbe Uredbe se ne primjenjuje na područja postrojenja koja imaju utvrđenu samo prisutnost opasnih tvari u količinama ispod 1% donjih graničnih količina, sukladno čl. 4., stavak (6) Uredbe. Navedena područja postrojenja se ne trebaju prijaviti u bazu RPOT/OPVN.
  3. Kada operater ispunjava Prilog II.A Uredbe?
    Operater ispunjava Prilog II.A Uredbe u slučaju da u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari u količinama ispod graničnih vrijednosti (a većim od 1%) iz popisa Priloga I.A, Dijelova 1. i 2. stupca 2., Uredbe. Operater je dužan obavijestiti Agenciju bez odgađanja za prvu obavijest prijavom podataka putem Interneta u bazu RPOT/OPVN. Obveznik će postupiti i prema zahtjevima propisa kojim se uređuje zaštita i spašavanje (čl. 4, stavak 4.). Dodatno, potrebno je primjenom pravila za zbrajanje opasnih tvari prema Uputi 4. uz Priloga I.A provjeriti da li je operater obveznik prema Prilogu II.B Uredbe (ukoliko je rezultat veći od 1).
  4. Kada operater ispunjava Prilog II.B Uredbe?
    U slučaju da operater u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari u količinama jednakim ili iznad graničnih vrijednosti iz popisa Priloga I.A, Dijelova 1. i 2., stupca 2., Uredbe - tada je postrojenje NIŽEG RAZREDA. U slučaju da u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari u količinama jednakim ili iznad graničnih vrijednosti iz popisa Priloga I.A, Dijelovima 1. i 2. stupcu 3. Uredbe - tada je postrojenje VIŠEG RAZREDA. O utvrđenoj prisutnosti opasnih tvari (NIŽI i VIŠI RAZRED) operater je dužan obavijestiti Agenciju bez odgađanja za prvu obavijest na način da dostavi podatke putem Interneta u bazu RPOT/OPVN sukladno obrascu obavijesti koji je propisan u Prilogu II.B Uredbe.
  5. Kako primijeniti pravilo za zbrajanje opasnih tvari (Uputa 4.)?
    U slučaju da se u području postrojenja ne nalazi niti jedna pojedinačna tvar ili pripravak u količini većoj ili jednakoj relevantnim propisanim količinama, primjenjuje se sljedeće pravilo kako bi se odredilo je li dotično postrojenje obuhvaćeno relevantnim odredbama Uredbe. 1) Primjenjuju se odredbe Uredbe koje se odnose na viši razred postrojenja u slučaju da je zbroj: q1/QU1 + q2/QU2 + q3/QU3 + q4/QU4 + q5/QU5 + … veći ili jednak 1, pri čemu je qx = količina opasnih tvari x (ili kategorije opasnih tvari) koje potpadaju pod Dio 1. ili 2. Priloga I.A, i QUX = odgovarajuća granična količina za tvar ili kategoriju x iz Dijela 1. ili 2., stupca 3. Priloga I.A Uredbe. Ako je gornji zbroj manji od 1, pristupa se sljedećoj provjeri: 2) Primjenjuju se odredbe Uredbe koje se odnose na niži razred postrojenja, u slučaju da je zbroj: q1/QL1 + q2/QL2 + q3/QL3 + q4/QL4 + q5/QL5 +…veći ili jednak 1, gdje je qx = količina opasne tvari x (ili kategorije opasnih tvari) koje potpadaju pod Dio 1. ili 2. Priloga I.A i QLX = odgovarajuća granična količina za tvar ili kategoriju x iz Dijela 1. ili 2., stupca 2. Uredbe. Ovo se pravilo koristi za procjenu cjelokupne opasnosti povezane s toksičnosti, zapaljivosti i ekotoksičnosti. Stoga se mora primjenjivati tri puta: (a) za zbrajanje opasnih tvari, navedenih u Dijelu 2., koje potpadaju pod 1., 2. ili 3. kategoriju akutne toksičnosti (izlaganje inhalacijskim putem) ili 1. kategoriju TCOJ, zajedno s opasnim tvarima koje potpadaju pod dio 1. odjeljak H stavke H1 do H3; (b) za zbrajanje opasnih tvari, navedenih u dijelu 2., koje su eksplozivi, zapaljivi plinovi, zapaljivi aerosoli, oksidirajući plinovi, zapaljive tekućine, samoreagirajuće tvari i smjese, organski peroksidi, piroforne tekućine i krutine, oksidirajuće tekućine i krutine, zajedno s opasnim tvarima koje potpadaju pod dio 1. odjeljak P stavke P1 do P8; (c) za zbrajanje opasnih tvari, navedenih u dijelu 2., koje potpadaju pod 1. kategoriju akutne toksičnosti za vodeni okoliš, 1. kategoriju kronične toksičnosti ili 2. kategoriju kronične toksičnosti, zajedno s opasnim tvarima koje potpadaju pod dio 1. odjeljak E stavke E1 i E2. Odgovarajuće odredbe Uredbe primjenjuju se, ako je bilo koji od zbrojeva dobivenih pod (a), (b) ili (c) veći od ili jednak 1.
  6. Primjer uz Uputu 4.
    Primjer: Prijavljene su opasne tvari A, B, C i D. Opasna tvar A prisutna je u količini od 1 000 t te pripada u kategoriju P5c Zapaljive tekućine i kategoriju E2 Opasno za vodeni okoliš u 2. kategoriji kronične toksičnosti te u Imenovane opasne tvari Priloga I.A, dijela 2, pod točkom 34. (granične količine 2 500-25 000 t). Opasna tvar B prisutna je u količini od 20 t te pripada u kategoriju H2 Akutna toksičnost (granične količine 50-200 t). Opasna tvar C u količini 150 t pripada u kategoriju P4 Oksidirajući plinovi te u Imenovane opasne tvari Priloga I.A, dijela 2, pod točkom 25. (granične količine 200 - 2 000 t). Opasna tvar D je klor u količini od 5 t i pripada kategorijama H2 Akutna toksičnost, P4 Oksidirajući plinovi, E1 Opasno za vodeni okoliš u 1. kategoriji akutne toksičnosti ili 1. kategoriji kronične toksičnosti i u Imenovane opasne tvari Priloga I.A, dijela 2, pod točkom 10. (granične količine 10-25 t). Primjena formule za niži razred postrojenja Za potrebe primjene pravila iz Upute 4. koristi se najmanja propisana količina za svaku skupinu kategorija iz Upute 4. točke (a), Upute 4. točke (b) i Upute 4. točke (c), koja odgovara dotičnom razvrstavanju. (a) TOKSIČNOST, zbrajaju se kvocijenti: „količina opasne tvari koje pripadaju točkama H1-H3 /pripadajuća granična količina za niži razred“ i „količina imenovane opasne tvari koje pripadaju po oznakama opasnosti i točkama H1-H3/pripadajuća granična količina za navedenu imenovanu tvar“: 20/50+5/10=0,4+0,5=0,9 < 1 (b) ZAPALJIVOST, zbrajaju se kvocijenti: „količina opasne tvari koje pripadaju kategorijama P1-P8/pripadajuća granična količina za niži razred“ i „količina imenovane opasne tvari koje su eksplozivi, zapaljivi plinovi, zapaljivi aerosoli, oksidirajući plinovi, zapaljive tekućine, samoreagirajuće tvari i smjese, organski peroksidi, piroforne tekućine i krutine, oksidirajuće tekućine i krutine/pripadajuća granična količina za navedenu imenovanu tvar“: 1000/2500+150/200 + 5/10=0,4+0,75+ 0,5=1,65 > 1 (c) EKOTOKSIČNOST, zbrajaju se kvocijenti: „količina opasne tvari koje pripadaju kategorijama E1 i E2/pripadajuća granična količina za niži razred i „količina imenovane opasne tvari koje pripadaju po oznakama opasnosti i kategorijama E1 i E2/pripadajuća granična količina za navedenu imenovanu tvar“: 1000/2500+5/10=0,4+0,5=0,9 < 1 Primjenom formule za zbrajanje opasnih tvari pod točkom (b) dobiven je rezultat veći od 1. Potrebno je provjeriti navedene točke i za viši razred postrojenja. (b) 1000/25000+150/2000+5/25=0,04+0,075+ 0,2=0,315 < 1 Prema dobivenom rezultatu potvrđujemo da operater pripada nižem razredu postrojenja.
  7. Kako odrediti razred obveznika?
    U slučaju da posjedujete opasnu tvar u području postrojenja u količinama unutar graničnih vrijednosti stupca 2. Priloga I.A, npr. za grupu: „Naftni derivati i alternativna goriva“ iste iznose 2 500 do 25 000 tona, prema odabiru navedene grupe spadate u kategoriju NIŽI RAZRED. Dodatna provjera u slučaju da posjedujete male količine, provodi se upotrebom formule iz Upute 4 uz Prilog I.A.
  8. Koje količine opasnih tvari i/ili smjesa opasnih tvari je potrebno prijaviti temeljem Uredbe?
    Količine koje treba uzeti u razmatranje pri odlučivanju o primjeni odgovarajućih članaka najveće su količine koje su prisutne ili bi mogle biti prisutne u bilo kojem trenutku unutar područja postrojenja.
  9. Kako odabrati kategoriju opasnih tvari?
    Ukoliko posjedujete više opasnih tvari i/ili smjesa opasnih tvari, potrebno je svoj razred klasificirati prema onoj opasnoj tvari i/ili grupi opasnih tvari za koje su granične vrijednosti „najstrože“. Primjer: postrojenje posjeduje dvije opasne tvari, jednu u količini (6 t) kategorije H1 akutne toksičnosti (granične vrijednost 5 – 20 t) i drugu opasnu tvar u količini 1 000 t (P5c zapaljive tekućine, granične vrijednosti 5 000 – 50 000 t). Razred postrojenja utvrđuje se prema graničnoj količina za kategoriju H1 akutne toksičnosti koja iznosi 5 – 20 t jer je to opasna tvar s nižom donjom graničnom količinom, odnosno „najstroži“ kriterij. Ukoliko neka opasna tvar i/ili smjesa opasnih tvari posjeduje više kategorija opasnih tvari, potrebno je pripadnost razredu ponovo definirati na osnovu one kategorije koja ima „najstrože“ granične vrijednosti. Primjer: kategorija za količinu opasne tvari (11 t) svojstva H1 akutne toksičnosti i zapaljivosti (P5c zapaljive tekućine) utvrđuje se prema graničnoj količina za kategoriju H1 akutne toksičnosti koja iznosi 5 – 20 t jer je niža od granične količine za kategoriju P5c zapaljive tekućine, a čije granične vrijednosti su 5 000 – 50 000 t.
  10. Kada se primjenjuje pravilo „2% propisanih graničnih vrijednosti“ iz Upute 3. Priloga I.A?
    Ako se opasne tvari prisutne u području postrojenja u količinama jednakim ili manjim od 2% od navedenih graničnih vrijednosti, potrebno je zanemariti za potrebe izračuna ukupne prisutne količine navedene opasne tvari ili grupe opasnih tvari, u onim slučajevima kada je njihov položaj unutar postrojenja takav da ne mogu djelovati kao pokretači velike nesreće na bilo kojoj lokaciji unutar lokacije samog područja postrojenja. Odnosno te se opasne tvari tada ne moraju zbrajati u formuli iz Upute 4. iz Priloga I.A.
  11. Kako se primjenjuje pravilo „2% propisanih granič. vrijednosti“ iz Upute 3. Pril I.A kada je ista op. tvar prisutna je u kol. većim od 2 % prema jednoj i manjim od 2% prema drugoj klasifikaciji?
    Potrebno je opasnu tvar klasificirati prema klasifikaciji gdje tvar prelazi 2 %, te istu tvar uključiti prilikom primjene formule za zbrajanje.
  12. Znači li pravilo 2 % da IoS ne treba sadržavati takve male izolirane količine opasnih tvari?
    U slučaju kada područje postrojenja potpada pod obveze ove Uredbe, na način da potpada pod Viši razred postrojenja te je obvezno izraditi Izvješće o sigurnosti (IoS), mora obuhvatiti sve opasne tvari i grupe tvari koje se nalaze unutar obveznika, bilo da su uključene u proces ili se skladište. Međutim, za one male količine pojedine opasne tvari koje ne mogu same izazvati veliku nesreću te ne mogu djelovati kao inicijator scenarija velike nesreće bilo gdje unutar lokacije, detaljna analiza rizika velike nesreće nije potrebna. One svejedno moraju biti spomenute u IoS uz objašnjenje zašto nisu spomenute u bilo kojem scenariju analize rizika.
  13. Koje se granične količine primjenjuju ukoliko se opasna tvar nalazi i unutar kategorije opasnih tvari (Prilog I.A dio 1.) i u imenovanim tvarima (Prilog I.A dio 2.)?
    U slučaju opasnih tvari koje se zbog svojih svojstava mogu razvrstati u više kategorija, za potrebe ove Uredbe primjenjuju se najmanje propisane količine. Međutim, za potrebe primjene pravila iz Upute 4. koristi se najmanja propisana količina za svaku skupinu kategorija iz Upute 4. točke (a), Upute 4. točke (b) i Upute 4. točke (c), koja odgovara dotičnom razvrstavanju. Ako je opasna tvar obuhvaćena dijelom 1. Priloga I.A a navedena je i u dijelu 2. Priloga I.A, primjenjuju se propisane količine koje su utvrđene u dijelu 2. stupcima 2. i 3. Priloga I.A.
  14. Kako prijaviti podatke u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN)?
    Za prijavu podataka potrebno je unutar aplikacije Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN) zatražiti korisnički račun putem Zahtjeva za dodjelu korisničkog računa za obveznika, uz odabir unutar rubrike „Tip područja postrojenja“: „Obveznik dostave podataka“. Unos podataka u bazu RPOT/OPVN provodi od strane operatera imenovana odgovorna osoba za unos podataka na lokaciji područja postrojenja. Zaključno, svaka lokacija područja postrojenja se zasebno prijavljuje i unosi podatke putem svog korisničkog računa.
  15. Rokovi i način dostave podataka?
    Prijava se provodi sukladno rokovima propisanim Uredbi i Pravilniku, odnosno bez odgađanja za prvu obavijest. Pritom se prvom obavijesti smatra prva prijava putem Interneta u bazu RPOT/OPVN. Nakon prve obavijesti operater je dužan ažurirati podatke najmanje svakih 5 godina, izuzev planirane promjene u području postrojenja ili postrojenju kada ih dužan dostaviti prije planirane promjene (čl. 12. stavak (1)). U slučaju zatvaranja područja postrojenja operater je dužan u roku od 15 dana (čl. 12, stavak (3)) od dana donošenja navedene odluke, istu dostaviti Agenciji i nadležnim tijelima s svim potrebnim informacijama sukladno čl. 12. stavak (3).
  16. Na koji način se provoditi on-line unos podataka i tko mora unositi podatke?
    On-line unos podataka sukladno Uredbi i Pravilniku provodi se elektroničkim putem (on-line) od strane operatera imenovane odgovorne osobe za unos podataka na lokaciji područja postrojenja, uporabom korisničkog imena (KR) i zaporke koju dodjeljuje Agencija.
  17. Da li ona postrojenja koja su poslala Obavijest prema staroj Uredbi (NN 114/08), moraju ponovo provesti prijavu sukladno novoj Uredbi (NN 44/14)?
    Da, sukladno čl. 10. Uredbe dostavom podataka putem Interneta u bazu RPOT/OPVN.
  18. Što je područje postrojenja?
    »Područje postrojenja« označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti. Područje postrojenja može biti višeg ili nižeg razreda.
  19. Kako se provodi prijava kada operater ima više područja postrojenja?
    Prijava se provodi za svako područje postrojenja zasebno. Ako operater posjeduje više područja postrojenja, za svako područje postrojenja mora odrediti prisutnost opasnih tvari. Više područja postrojenja ne može se spojiti unutar jednog obrasca Priloga II Uredbe.
  20. Kako ispuniti podatke u točci „5. Rezultati procjene rizika“, Priloga II.A?
    Za pomoć u ispunjavanju navedenih točaka mogu se koristiti Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama i «Provedba prioritetnih aktivnosti u cilju primjene direktive o kontroli opasnih nesreća (Seveso direktiva) u Republici Hrvatskoj» - metodologija. Također, predlažemo pogledati Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja (NN 49/2017) .
  21. Kako ispuniti točku „5.5 Vjerojatnost događaja (događaj/godina)“ Priloga II.A?
    Potrebno je napisati vrijednost brojem, npr. 10E-6 ili 0,000001.
  22. Kako ispuniti točku „5.6 Procjena broja žrtava“ Priloga II.A?
    Potrebno je napisati vrijednost „0“ ako nema žrtava, odnosno broj ukoliko postoji podatak.
  23. Na koji način se provodi kontrola kvalitete i potpunosti prijave obveznika?
    Sukladno legislativi, nadležna tijela za provjeru potpunosti, točnosti i vjerodostojnosti tj. za verifikaciju podataka su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) i Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS). Inspekcija zaštite okoliša te ostale mjerodavne inspekcije provjeravaju "stanje na terenu". Nad Seveso postrojenjima provoditi će se i koordinirani inspekcijski Seveso nadzori od strane više inspekcija.
  24. Kako se može dobiti uvid u podatke OPVN-a?
    Svaki obveznik dostave podataka (ODP) može u svakom trenutku pomoću dodijeljenog korisničkog računa (KR) sa kojim je i unio podatke, istima pristupiti. Svako područje postrojenja (PP) vidi samog svoje podatke unutar RPOT i OPVN obrazaca, dok operater pomoću posebno ishođenog računa za operatera, može vidjeti unesene podatke svih svojih lokacija tj. PP.
  25. Kako javnost može dobiti uvid u podatke OPVN-a?
    Uvid u podatke baze RPOT/ OPVN u dijelu OPVN je javan, osim za slučaj od samog obveznika tražene i od nadležnih tijela odobrene tajnosti pojedinih podataka. Navedene podatke Agencija sukladno svojim obvezama prijavljuje i u bazu e-MARS Europske komisije, koju vodi i održava JRC (Joint Research Centre). Javnost također dobiva uvid u podatke RPOT/OPVN putem godišnjeg izvješća koje izrađuje Agencija.
  26. Gdje mogu potražiti pomoć za ispunjavanje obrazaca OPVN-a?
    Pomoć pri ispunjavanju možete pronaći unutar detaljnih Uputa za korisnike koje se nalaze unutar baze RPOT/OPVN. Upute za ispunjavanje nalaze se i unutar predmetnog Pravilnika. Također, pomoć požete zatražiti putem telefona ili preko aplikacije Industrija Helpdesk koju je Agencija razvila, na linku: http://helpdesk.azo.hr/
  27. Zašto se prijavljuje "izbjegnuta nesreća"?
    Pojam "izbjegnuta nesreća" unesen je u legislativu prema uzoru na ostale zemlje članice EU. Unos navedenih događaja u bazu RPOT/OPVN provodi se na dobrovoljnoj bazi. Praćenjem svih nesreća i iznenadnih događaja, uključujući i izbjegnute nesreće, sama industrija, ali i zakonodavna, državna i javna tijela, dobivaju širi spektar informacija koja mogu pomoći i samoj industriji i donosiocima propisa za kvalitetnije i pravovremeno sprječavanje izbijanja nesreća.
  28. Kako se provodi pregled i verifikacija unesenih podataka?
    Pregled i verifikaciju podataka unesenih u OPVN provode legislativom propisana nadležna tijela, pomoću dijela aplikacije koje je razvijen u cilju navedene aktivnosti. Nadležna tijela također posjeduju korisničke račune pomoću kojih mogu u svakom trenu provesti provjeru unesenih podataka.